menu

Zaštita ljudskih prava i sustav kaznenog prava u doba Frankopana

Interpretacijski centar Bribir

"Vinodolski zakonik, u kojem se Bribir prvi put spominje kao jedan od frankopanskih utvrđenih gradova u Vinodolu, donesen je 6. siječnja 1288. godine. Najstariji je, ne samo hrvatski zakon, nego i slavenskog juga, pisan glagoljicom, a po naprednosti propisa u mnogome je superioran tadašnjoj europskoj pravnoj praksi."

 U njemu stanovnici devet vinodolskih općina: Novi, Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik, Hreljin, Bakar, Trsat, Grobnik biraju predstavnike koji u svrhu zaštite svojih prava ne samo da zapisuju narodne pravne običaje nego ih promišljaju u novim okolnostima feudalizma. U promicanju duha pravde zakonik je i danas aktualan i poučan. On nije samo diktat vladajuće klase podčinjenima, nego primjer društvenog ugovora. Iako je darovnicom ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II. Vinodol 1225. potpao pod vlast krčke vlastele, slobodni seljaci nisu željeli postati kmetovi, pa je zakonik prava umjetnost kompromisa. S jedne strane Vinodolčani priznaju vlast otočkih knezova, ali ovi im istodobno čine ustupke. Kazne koje proizlaze iz odredaba Vinodolskoga zakonika većinom su novčane, što govori i o stupnju ekonomskoga razvoja tadašnjeg društva, kao i od izostanku dokaznoga sredstva tzv. božjeg suda i torture, što sam zakon čini u svom vremenu i okruženju vrlo naprednim. Zakonik prepoznaje i danas aktualnu opasnost korupcije javnih službenika i predstavlja čitav niz odredbi kojima se ograničava njihova samovolja. Posebna vrijednost Vinodolskog zakonika je pozornost koju posvećuje ženama, njihovoj osobnoj, moralnoj zaštiti i integritetu.

EU