menu

Urota Zrinsko-frankopanska

Interpretacijski centar Kraljevica

"Zrinsko-frankopanska urota po svojim se posljedicama smatra najkrupnijim događajem u ranonovovjekovnoj hrvatskoj povijesti. Kao specifično zbivanje predaje, sudbina urotničkih obitelji već tri i pol stoljeća u različitim povijesnim okolnostima traži svoje razumijevanje i nudi različita tumačenja."

Zrinski i Frankopani bili su dvije najmoćnije velikaške obitelji u Hrvatskoj u 17. stoljeću, a svoje bogatstvo i moć gradili su stoljećima zbog čega su često dolazili u sukobe s carskom vlašću. Ipak su, sve do kobne Urote, obnašali najviše vojne i svjetovne dužnosti u zemlji. Međutim, razvoj povijesnih događaja, nesretnih okolnosti i krivih političkih procjena rezultirao je neuspjelom akcijom protiv Habsburgovaca koja je tragično završila za glavne urotnike. Vođe su pogubljeni, posjedi su im bili razgrabljeni, a nasljednici lišeni mogućnosti da ikada povrate nekadašnje položaje i moć. Narativ o životu, junaštvu i tragičnoj smrti posljednjih Zrinskih i Frankopana postao je okosnicom najpoznatijeg nacionalnog kulta u Hrvata. Važan topos u nastanku toga kulta svakako je i Nova Kraljevica, dvorac što su ga kao raskošnu rezidenciju na ulazu u Bakarski zaljev 1654. izgradili Petar Zrinski i njegova žena Ana Katarina Frankopan. Predaja kaže da su se godine 1669., u dvorskoj kapelici, pred kipom Majke Božje, grof Petar Zrinski i markiz Fran Krsto Frankopan zavjerili „da će domovinu osloboditi od tuđinaca...“, stoga se vjeruje da je mjesto kovanja Urote upravo dvorac Nova Kraljevica.

EU