Interpretacijski centar Grobnik

Predaja govori da je Grobničko polje dobilo ime po grobovima Tatara i Hrvata, poginulih u bitki koja se tu navodno odigrala 1242. godine, ali ta se priča zbog nedostataka dokaza drži nepotvrđenom. Jugozapadna kula s nekadašnjom kapelom Svete Jelene u prizemlju najstariji je dio tvrđe, dok je jezgra kaštela s tlocrtom u obliku trokuta s kulama na uglovima nastajala od 15. do 17. stoljeća. Grobnik je za Frankopane imao veliku obrambenu važnost. U doba provala Osmanlija, nakon bitke na Krbavskome polju 1493., Bernardin Frankopan često je boravio u Grobniku. Smatra se da je u Kaštelu Grobnik u 16. stoljeću djelovao skriptorij iz kojega je na poticaj Bernardina Frankopana proizašla prva Biblija na hrvatskome jeziku, koja nije sačuvana. No, sačuvan je Drugi novljanski brevijar - molitveni kodeks kojega je u najvećem dijelu od 500 listova zapisao pop Martinac. Pop Martinac bio je glavni pisar, iluminator i kaligraf grobničkoga skriptorija, a taj zapis predstavlja iznimno djelo koje je napisao čovjek jakih osjećaja i velike književne kulture u kojemu se prepoznaju početci hrvatskoga domoljubnog pjesništva jer su upravo događaji vezani uz Krbavsku bitku potresli njegovu okolinu i njega. Više o temi prodora Osmanlija i političkih previranja u frankopansko doba saznajte dolaskom u ovaj Interpretacijski centar!