Igra Memorije
„Putovima Frankopana”
Edukativna igra memorije „Putovima Frankopana” temeljena na Kulturno-turističkoj ruti „Putovima Frankopana” razvija koncentraciju, pažnju i vizualno pamćenje. Igrači otkrivaju parove kartica koje prikazuju frankopanske kaštele, dvorce, osobe, događaje, kulturne atrakcije kao i novonastale proizvode/suvenire Kulturno-turističke rute inspirirane Frankopanima. Na zabavan način sudionici igre uče o baštini i povijesti Primorsko-goranske županije te razvijaju interes za istraživanje stvarnih lokacija frankopanske baštine. Karte pretvaraju kulturnu baštinu u igru, a igra je najprirodniji način učenja.
Deliciana
DeliciAna, torta bez greške i mana,
priziva okus davnih dana.
Ljubav Ane Katarine Frankopan i Petra Zrinskog, okrunjena brakom, politički je osnažila dvije najmoćnije hrvatske plemićke obitelji. U zalog sretnoj budućnosti, Petar i Ana na svom su vjenčanju zajedno rezali svadbenu tortu i u tim trenucima ni slutili nisu kakve će im izazove i filmske zaplete donijeti život u burnom 17. stoljeću. Njima u spomen stvorena je vrhunska slastica, torta DeliciAna.
Ana Katarina
Žena koja je 1671. izgubila sve,
ali sebe i dostojanstvo ne.
Ana Katarina Frankopan - žena od čelika i stiha. Plemkinja, pjesnikinja i majka, udovica pogubljenog hrvatskog bana Petra Zrinskog. Nakon tragedije ne odustaje - piše, moli i prkosi. Njezino dostojanstvo postaje oružje protiv zaborava. Ona nije samo povijesna ličnost, ona je glas koji odzvanja kroz vrijeme.
Zigman Frankopan
Najljepša je modna vijest
da haljine pišu povijest.
Kako haljinom ispričati priču o Frankopanima zna svjetski, a naš dizajner Juraj Zigman. Pet i pol stoljeća povijesti Frankopana, osebujnim modnim rukopisom utkao je u magičnu ljepotu pet unikatnih modela koji odražavaju sudbinu ove obitelji.
Pelinova kći
I gorka i slatka, pravi je dar,
baš kao i Gorski kotar.
Gorski biljni liker, profinjenog okusa dostojnog plemstva, proizveden je za one koji znaju cijeniti vrhunsku kapljicu. Inspiriran netaknutom prirodom Gorskog kotara, oplemenjen medunom - šumskim medom s oznakom izvornosti - u svakoj kapljici čuva nasljeđe hrvatskih krajeva i duh plemićkih vremena. Ovaj pelinkovac je mnogo više od pića, to je tradicija što osvaja sve koji znaju prepoznati karakter u trenutku, u priči.
Dvorac Nova Kraljevica
Neizmjeran ponos naših dana,
raskoš Zrinskih i Frankopana.
Zamislite raskošni dvorac sa četiri velike kule i šternom u sredini. U unutrašnjosti dvorca salon s pozlaćenim kožnim tapetama i mramornim kaminima, na podovima mozaici, oko vrata crni i bijeli mramor. Kao jedini svjedok slavnih gospodara ostao je kamin od egipatskoga crnog mramora. Ovdje je skovana zrinsko-frankopanska urota. Danas je to početna točka naše Kulturno-turističke rute.
Urota zrinsko-frankopanska
Riječi ove pamtit će se vječno:
Navik on živi ki zgine pošteno.
Zrinsko-frankopansku urotu predvodili su Fran Krsto Frankopan i Petar IV. Zrinski. Nakon što je postalo jasno da neće dobiti pomoć Osmanlija, Frankopan i Zrinski pokušali su se pomiriti sa carem te su krenuli u Beč. Ondje su ih zatočili, a njihova su im imanja u Hrvatskoj oduzeli i opljačkali. Petar i Fran Krsto optuženi su za veleizdaju i 30. travnja 1671. pogubljeni odsijecanjem glave. Smrću Frana Krste izumrla je muška loza obitelji Frankopan.
Ljubavno pismo
Nije ljubav perce,
moje drago serce.
Ljubavna priča Ane Katarine i Petra Zrinskog pamtit će se zauvijek. Oproštajno pismo koje je Petar Zrinski večer uoči smaknuća napisao voljenoj supruzi, zasigurno je najljepše, najintimnije, ali i najtužnije pismo na hrvatskom jeziku te je bilo među prvim hrvatskim napisima prevedenim na brojne europske jezike.
Majkusove skulpture
Sve što smo htjeli,
naši su umreženi kašteli.
Skulpture akademskog kipara Siniše Majkusa izrađene od žice, na suvremen način simbolički povezuju prirodu, kulturnu povijest dvoraca i njihovu arhitekturu, stvarajući pritom čudesne vizualne asocijacije.
Fran Krsto Frankopan
Životom slobodu plaća,
hrabri vitez pera i mača.
Fran Krsto Frankopan bio je plemić, pjesnik i buntovnik - posljednji hrvatski velikaš koji je san o slobodi svoga naroda pretpostavio vlastitom životu.
Kaštel Zrinskih Brod na Kupi
U divljini nevelike gore,
muzej je s pogledom na more.
Uz rijeku Kupu, na 220 metara nadmorske visine, Frankopani su u 15. st. podigli drveni kaštel koji je postao jezgrom naseljavanja. Naslijedivši ovaj posjed, na njegovim je temeljima 1651. knez Petar Zrinski podigao novo zdanje, želeći ojačati obranu doline od prodora Osmanlija. Danas se tu nalazi Prirodoslovni muzej gdje djeca i odrasli mogu upoznati životinje, biljke i običaje toga kraja.
Frankopanski grbovi
Pod štitom zvijezde i dva lava,
krije se dobrota i hrabrost prava.
Frankopani su tijekom povijesti koristili dva grba. Prvi je imao žutu šesterokraku zvijezdu na crvenom polju, a kad je Nikola IV. za posjeta papi u Rimu dobio dopuštenje da koristi grb obitelji de Frangepanibus, Frankopani preuzimaju i njihov grb s dva lava koji dijele kruh.
Frankopanske slikovnice
Heroji imaju svoj kraj,
priče o njima - ne.
Slikovnice izgrađuju prve estetske kriterije u djeteta. Zbog toga moraju biti kvalitetne, maštovite, razigrane i duhovite, uvijek u skladu s njegovim razvojnim potrebama. A slikovnice o Frankopanima imaju sve to, ali i više od toga - one su i zvučne!
Kaštel Gradec
Kolijevka Frankopana
sačuvana do naših dana.
Tamo gdje se susreću vjetar i more, rodila se moć koja je stoljećima oblikovala sudbinu našeg kraja. Tu počinje priča o Frankopanima, to je prvi dom obitelji koja je svoje ime upisala u hrvatsku i europsku povijest.
Piktogrami
Slikovno nam ostaje pismo
i kad ovdje više nismo.
Piktogrami simboliziraju trenutke, mjesta i motive iz povijesti Frankopana, grade priču o obiteljskom identitetu koji se otkriva istraživanjem lokacija - poput lavova iz drugog obiteljskog grba ili krune kao simbola moći.
Kaštel Drivenik
Promet nadzire što kola,
branič-kula Vinodola.
Drivenik je jedan je od najljepših frankopanskih kaštela! Njegov naziv govori da je prvotno bio drven, a tek je kasnije izgrađen u kamenu. Kao nagradu za ratne zasluge, Frankopani su ga dobili u posjed darovnicom hrvatsko-ugarskoga kralja Bele IV. U kaštelu Drivenik nadzirali su promet u okolici i branili Vinodol.
Kaštel u Krku
Nad divljim se morem stere,
kula zvijezde šestopere.
Kaštel podignut neposredno uz more, spretno uklopljen u zidine preostale još od Rimskog carstva. Njegova je gradnja započela u XII. stoljeću i potrajala sve do XV. Različiti graditelji gradili su ga na različite načine pa kaštel zato izgleda kao da je sklopljen od nespojivih dijelova.
O Frankopanima
Vječni ponos našeg kraja,
sedamnaest obiteljskih naraštaja.
Samo život može smisliti tako nevjerojatnu priču. Obitelji Frankopan sudbina je namijenila hod po opasnim vremenima, punim dramatične neizvjesnosti zbog koje zastaje dah. Svoju dionicu hrvatske povijesti, u razdoblju od 1118. do 1671., Frankopani su obilježili na poseban način - bili su kneževi, banovi, graditelji, ratnici, zakonodavci, mecene, pjesnici i urotnici.
Planinarskim putovima Frankopana
Frankopanska mnoga lica,
otkriva planinarska obilaznica.
Planinarskim putovima Frankopana posebna je staza koja vodi kroz prirodu i povijest. Prostire se na području Primorsko-goranske županije i ima čak 41 kontrolnu točku, od kojih svaka predstavlja malu avanturu koju valja otkriti. Na tom putu od planina do mora, saznat ćete mnogo o obitelji Frankopan, vidjeti stare dvorce, kulturne spomenike i mnogo prirodnih ljepota.
Putovima Frankopana
Stoljeća moći frankopanskog svijeta,
spoj su povijesti, ljepote i identiteta.
Kulturno-turističkom rutom „Putovima Frankopana“ koračamo kroz stoljeća ponosa, otkrivajući tragove moći, kulture i slobodarskog duha hrvatskoga plemstva.
Frankopanski totemi
Kud god kreneš svugdje su na snazi,
jedinstveni frankopanski putokazi.
Kompleksan projekt signalizacije povezuje, standardizira i objedinjuje svih dvadeset lokacija na Ruti, od cestovne i prometne signalizacije do interpretacijskih totema uz svaki kaštel. Vizualni identitet odražava središnju ideju Rute - ideju bogate kulturne baštine i njezina istraživanja.