menu

Škola malog Mechelangela

Pavlinski samostan, Crikvenica

"Kaštel, samostan, bolnica, dječji dom, odmaralište, hotel… Sve to zdanje je prošlosti koje je 1412. na temeljima stare crkve podigao Nikola IV. Frankopan, ni ne sluteći da je sagradio "multipraktik" kaštel. Nikola je, doduše, odmah imao jasnu viziju – gradio je samostan za pavline, ali mu je u duhu junačkoga vremena dao i fortifikacijske elemente. Smješten je na istočnome djelu Crikvenice, omeđen visokim zidom čiji su ostaci vidljivi, velikim parkom te zgradom samostana i jednobrodnom crkvom kao najstarijim dijelom kompleksa."

Udaljenost od vaše lokacije


U početku bijaše to zapuštena crkvica Uznesenja Blažene Djevice Marije, dok na tome mjestu nije sagrađen samostan − velika građevina utvrđena okruglom kulom, sa zatvorenim dvorištem i velikom vodospremom. Nije Frankopan slučajno izabrao sljedbenike Svetoga Pavla Pustinjaka, koje je narod zbog njihovih bijelih habita zvao "bijelim fratrima". Red koji je u Hrvatsku došao iz Mađarske, četiri stotine godina koliko su pavlini bili u Crikvenici, za cijeli je Vinodol bio rasadnik duhovne kulture, prosvjete, umjetnosti, znanosti, medicine, ljekarništva i drugih djelatnosti. U samostanu je prvu naobrazbu stekao i Juraj Julije Klović Hrvat (Georgius Julius Croata), rođen u Grižanama 1498. a umro u Rimu 1578., svjetski glasoviti minijaturist − Mali Michelangelo. Samostan u Crikvenici djelovao je do 1786. godine kada je red Pavlina dekretom austrijskoga cara Josipa II. ukinut. Bio je to velik udarac za razvoj i kulturu Crikvenice, raspuštena je samostanska knjižnica, otuđeno je opsežno samostansko umjetničko i znanstveno blago te vrijedni povijesni zapisi na glagoljici. Od tada je samostan prošao mnoge prenamjene. Godine 1893. samostan-kaštel obnavlja se i preuređuje u lječilište, kasnije u dječji dom i odmaralište. Sadašnji sljednik zadužbine, hotel "Kaštel", veliku pozornost posvećuje sjećanju na pavline i Frankopane. Na glavnome ulazu, na nadvoju dvorišnoga portala, grb pavlinskoga reda s dva lava koji pod palmom lome kruh svjedoči i dalje o svojim frankopanskim korijenima.