Kaštel Zrinskih, Brod na Kupi

Kada se Frankopani prvi put spominju na Kupi, bit će da im nije bilo milo. Riječ je o sudskoj zabrani iz 1481. godine kojima im se zabranjuje da na svojim posjedima od zagrebačkih trgovaca ubiru maltarinu, i to u Lukovdolu, Moravicama, Delnicama, Lokvama, Brodu, Hreljinu i Vrbovskom. Sve su to mjesta na starome putu preko Gorskoga kotara do gradova i luka u Primorju. Brod na Kupi smješten je na samoj tromeđi puteva prema Hrvatskome primorju, Sloveniji i Pokupskome prigorju. Kaštel Zrinskih, podignut na temeljima starijega frankopanskog, masivna je kamena dvokatnica četverokutna tlocrta, visine prizemlja s tri kata, šatorasta krova s buzdovanom na vrhu, s prozorskim otvorima na sve četiri strane. Pročelje je naglašeno monumentalnim kasnorenesansnim portalom. Od obrambenih elemenata dvorac je na svim pročeljima imao puškarnice, a na posljednoj etaži "breteš" − obzidani element s otvorom iz kojega se bacalo užareno olovo, ulje ili kamenje na neprijatelja koji je pokušavao provaliti vrata. Uže područje bilo je opasano obrambenim zidom, a 1670. godine u kompleksu je sagrađena crkva posvećena Svetoj Mariji Magdaleni. Posebnost tadašnjega utvrđenoga grada bila su tri tajna podzemna prolaza koji su služili za bijeg u nuždi, a izlazi su im bili − u središtu župne crkve, na obali rijeke Kupe i u spilji Vučja jama. Pretpostavlja se da je u prvoj polovici 18. stoljeća kaštel temeljito obnovljen i nadograđen za jedan kat.