menu

Raskoš Zrinskih

Dvorac Nova Kraljevica

"Frankopani su Kraljevicu koristili kao luku svoga grada Hreljina. Novi zamah Kraljevici donijeli su s njima obiteljski povezani Zrinski. Ljepoti uređenja dvorca vjerojatno je doprinijela jedna od poznatijih žena loze Frankopana – Katarina Zrinska."

Udaljenost od vaše lokacije


Dvorac je na brijegu poluotoka, na samome ulasku u Bakarski zaljev, godine 1651. započeo graditi Petar Zrinski. Kao rezidencija moćne feudalne dinastije, slijedi graditeljsku modu ondašnjih velikaša. Slični su dvorci nicali diljem Europe, svjedočeći o društvenome statusu svojih vlasnika mnoštvom vrsnih ukrasnih detalja. Graditelji, najvjerojatnije Venecijanci, veliki pravokutni kompleks (44 metra dug i 36 metara širok) odredili su sa četiri velike kule smještena na uglovima. Četverokutno unutrašnje dvorište ima "šternu" (gusternu, zdenac) u središtu. Dvorac se izvorno sastojao od suterena, prizemlja i prvoga kata, dok su kasniji vlasnici, isusovci, u 19. stoljeću nadogradili drugi kat. Za luksuzni dojam unutrašnjosti pobrinula se vjerojatno Katarina Frankopan, supruga Petra Zrinskoga. Glavni salon bio je ukrašen kožnim pozlaćenim tapetama s mramornim kaminima, podovi popločeni mramornim mozaikom, a okviri vrata načinjeni od crnoga i bijeloga mramora. Na jednome od slikovnih prikaza iz 17. stoljeća vidljivo je da je dvorac imao i posebnu prostoriju s nazivom Museum, namijenjenu čuvanju bogatoga obiteljskoga naslijeđa. Bio je to tada jedan od najranijih muzeja u Hrvatskoj. Takve su zbirke, zvane i kabinetima čuda, kao preteče muzeja nicale u dvorcima imućnika diljem Europe. Genius loci, duh obiteljskoga muzeja u dvorcu, iznova je probuđen uređenjem ovoga posjetiteljskoga centra...